Savjeti za uštedu goriva

Obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, brojne poreze, harače, trošarine i ine namete koje su vozači prisiljeni svakodnevno plaćati (o parkingu da i ne govorimo), logično je da svatko od nas poželi iscijediti pokoji kilometar više iz svojeg spremnika goriva. Kako?

Prva stvar je automobil koji vozite.  Ni najvještiji vozač neće moći  potrošiti manje goriva u Porsche Cayenneu Turbo, nego što će bilo koji drugi potrošiti u Hyundaiu i20 CRDi. No ako zanemarimo takve situacije, postoji mnogo detalja uz pomoć kojih iskusni vozači mogu izvući i 50-tak kilometara više iz istog spremnika nego što to mogu njihovi manje vješti kolege. Male tajne velikih majstora, da parafraziramo poznatu emisiju mogu vam godišnje uštedjeti nekoliko tisuća kuna što nije zanemarivo. Ovi savjeti primjenjivi su na sve automobile, bez obzira vozite li na benzin, dizel, plin ili pak hibridni pogon. Također, voziti štedljivo nipošto ne znači voziti sporo, već inteligentno i mudro, sa osjećajem za automobil i promet oko vas.



Ispravnost motora i aerodinamika

Krenimo redom: prije svega, da bi vaš automobil dao svoj maksimum on MORA biti tehnički besprijekoran. Uzalud vam trud i briga oko vožnje ako vam ne radi lambda sonda ili mjerač protoka zraka. Pogrešni podaci koji stižu u centralnu jedinicu nisu ispravni i rad motora nije optimalan što se očituje u većoj potrošnji. Druga stvar, tvornički podaci o potrošnji pojedinog modela u 99% slučajeva nisu ostvarivi u praksi. Dakle, nemojte se razočarati da ako pazite na sve što ćemo navesti još uvijek ne uspijevate doći ni blizu tvorničkog podatka o potrošnji npr. u gradskoj vožnji. Vrlo vjerojatno je proizvođač vašeg vozila preoptimistično deklarirao stvarne vrijednosti. Kao što znate, u marketingu je sve dozvoljeno. No zato vi sami možete pridonijeti da vaši računi ubuduće budu osjetno manji.

Nakon što ste se uvjerili da vaš automobil radi kako treba, slijede drugi detalji. Npr. izlišno je uopće govoriti da razni dodaci na karoseriji poput nosača za skije ili Thule kofera na krovu drastično povećavaju otpor zraka, a samim time i potrošnju goriva. Ne bi vas trebalo iznenaditi da ako ste se navikli voziti sa takvim dodacima potrošnja goriva raste od 15-20% što bi vam svakako moralo biti poticaj da ih koristite samo kada je to zaista nužno i čim prestanu biti od koristi da ih spremite u garažu. Dodatni spojleri i pragovi, a posebno oni koji nisu originalno projektirani za vaše vozilo čine isključivo štetu ne samo za potrošnju već i za performanse. Aerodinamika i potrošnja u uzročno su posljedičnoj vezi, posebice pri velikim brzinama, to znači da će uštede u vožnji biti uočljivije u vožnji autocestom ili otvorenim magistralama nego u gradskim gužvama.

Gume

Jedna od najvećih grešaka koje radimo jest montiranje novih (obično većih) naplataka i širih guma pod izlikom boljih voznih svojstava. I dok u teoriji to i jest tako (šira guma, veća površina gume naliježe na asfalt ergo bolja je stabilnost i kraći put kočenja kao i bolji prijenos snage). Sve to stoji u idealnim uvjetima, ali razmislite koliko vam to znači u svakodnevnoj vožnji u kojoj vam radarske zamke, presretači i laserski pištolji zagorčavaju život iza svakog ugla? Gdje se zapravo danas  možete opušteno voziti bez straha po vašu vozačku dozvolu?

Kod nas vrlo vjerojatno nigdje, ne toliko zbog toga što ne bismo imali gdje iskoristiti snagu svog vozila već zato jer proračun treba marljivo puniti pa će stoga i najmanje prekoračenje brzine biti strogo sankcionirano u vidu novčane kazne i(li) kaznenih bodova. A i udobnost vožnje na našim razrovanim prometnicama bit će puno bolja, time i manje opterećenje ovjesa . Zato ostavite vaše originalne gume na automobilu jer će njihova usklađenost sa ostatkom vozila dati dobre rezultate u potrošnji goriva. OBAVEZNO tjedno provjeravajte tlak u gumama i održavajte ga na 0.1-02 bara iznad onoga što preporuča proizvođač. Na taj način smanjit ćete otpor kotrljanja što će uštedjeti poneki decilitar i osigurati sigurnu vožnju.

Posebnu pažnju treba obratiti na jednakomjerno trošenje guma jer ako dolazi do nepravilnosti to je znak da nešto nije u redu sa geometrijom ovjesa ili amortizerima. Kad smo već kod guma, važno je znati i da postoje gume koje štede gorivo a krase ih oznake poput economy, eco, low co2, energy i sl. Do prije godinu-dvije takve oznake značile su da takve gume valja zaobilaziti u širokom luku jer su da bi se smanjio otpor kotrljanja (što je jedini način na koji guma može uštedjeti nešto goriva) se one izrađivale od bitno tvrđe mješavine nego normalne gume. To nije igralo preveliku ulogu u ponašanju vozila u idealnim uvjetima ali na kiši (snijeg i led da ne spominjemo)su predstavljale pravu opasnost za živote jer su nudile minimalno prijanjanje uz podlogu.

Na sreću, danas je uočljiv napredak i u tom području pa proizvođači paze da nove smjese takvih guma zadržavaju dobra svojstva i u teškim uvjetima vožnje. Vjerujem da ne treba posebno napominjati važnost promjene sa zimskih na ljetne gume kada za to dođe vrijeme, o razlozima smo već govorili u prijašnjim brojevima Poslovnog savjetnika, a sada ćemo samo reći da ljetne gume imaju bitno manji otpor kotrljanja u odnosu na zimske.

Kako voziti štedljivo

Sve do sada navedeno spadalo bi današnjim rječnikom u hardware što se tiče potrošnje. A sada par riječi o tome što dobar vozač može napraviti da smanji potrošnju. Prije svega, vozite razumom. Ako vidite da 300 m od vas na semaforu gori crveno svjetlo, oduzmite gas i pustite auto da klizi i sam usporava. Minimalno korištenja kočnice dokaz je da vozite pametno i predviđate situacije u prometu unaprijed. Svako nepotrebno kočenje znak je da ste ubrzali (i potrošili gorivo) bez prave potrebe. U vožnji bez gasa današnji motori ne troše gorivo i već na taj način možete ostvariti lijepe rezultate a i stres u vožnji bit će manji. Prilikom ubrzavanja nemojte koristiti pun gas, već ubrzajte sa otprilike 50% snage i što ranije prebacujte u viši stupanj prijenosa tako da već kod 70-80 km/h budete u najvišoj „brzini“.

Naravno, u kritičnim situacijama i vožnja sa što manje kočenja i bez naglih ubrzavanja pada u vodu, onda je jedino važno što brže se izvući iz neprilike. VAŽNO, ako želite voziti ekonomično, zaboravite tempomat. On je stvoren za američka prostranstva i ravnice da ne morate patiti i paziti zbog ograničenja na 80 ili 90 km/h koje na beskrajnoj ravnoj cesti morate držati nekoliko stotina kilometara. Kod nas tempomat nema puno smisla obzirom na konfiguraciju naših autocesta, uzbrdice i nizbrdice, zavoje i sl. a i bitno kraće udaljenosti koje prelazimo. On sam održava zadanu brzinu odnosno dodaje gas kada primijeti pad zadane brzine. Inteligentan vozač to će lako nadmašiti jer će prepoznat će takvu situaciju na vrijeme i lagano ubrzati još dok je na ravnom i sa manje gasa (i potrošnje) savladat će uspon. Vrlo je važno da vozač „osjeća“ svoj motor i zna u kojem području rada on daje ono najbolje. Obično su to okretaji na kojima se razvija najveći okretni moment jer tu je iskoristivost goriva najveća, no to nije pravilo jer ako neki motor ima najveći okretni moment na 4500-5000 okretaja (što nije rijetkost u modernim viševentilskim motorima) to ne znači da je najmanja potrošnja pri toj „turaži“.



Ne, nego najbolja iskoristivost, odnosno motor daje najviše snage iz utrošenog goriva. Ako ga vozite sa 3000 okretaja sigurno ćete potrošiti manje goriva. Posebna priča su motori sa turbo punjačima, benzinski ali i dizeli. Kod njih, posebno pri ubrzanjima valja voditi računa da se brzine mijenjaju u višu čim osjetite onaj ugodan potisak u leđima što je znak da je turbo počeo disati punim plućima. Turbo motori imaju drugačiju karakteristiku razvoja snage i njih se može kvalitetno voziti i na nižim okretajima a sve preko 2500 kod dizela ili 3000-3500 kod benzinskih turbo motora je nepotrebno rasipanje goriva. Pri duljim vožnjama autocestom pazite na brzinu. Otpor zraka raste kvadratno u odnosu na brzinu i za svakih održavanje neznatno veće putne brzine od one preporučene (naše ograničenje od 130 km/h na autocesti dobra je mjera za današnje automobile da se iskažu u ekonomičnosti) potrebno je imati bitno jači motor, odnosno puno više pritiskati gas i samim time trošiti puno više goriva.

Naša je preporuka, usporite jer već 10 km/h manja brzina na autocesti od one kojom obično vozite pokazat će se vrlo korisnom u smislu uštede, a vrijeme vašeg kasnijeg dolaska na cilj mjerit će su minutama. U gradskoj pak vožnji osjetne uštede možete ostvariti gašenjem motora pri duljim stajanjima u gužvi, pri čekanju na semaforu, na prelasku pruge i sl. Sjetite se da mnogi moderni automobili imaju stop-go sustave koji rade upravo to, i na taj način u gradu uštede i do 15% goriva jer upravo u gradskoj gužvi najviše goriva sagori u prazno.

Još pokoji savjet za kraj

Ako ste voljni odreći se komoditeta poput klima uređaja, glazbe i sličnih danas uobičajenih blagodati u toku vožnje, moguće je dodatno uštedjeti. Stalan rad klima uređaja najviše doprinosi potrošnji od svih uređaja sa gotovo jednom litrom dok muzika i svjetla (glavni razlog zašto su ponegdje ukinute zabrane vožnje bez svjetala po danu) mogu potrošiti eventualno 0.2-0.3 l na 100 kilometara. Uključeni punjači mobitela, navigacije i sličnih uređaja također doprinose sa pokojim decilitrom više.

Ako mislite da benzinski motori moraju trošiti više postoji još jedna sitnica koju je dobro znati i svakako ju morate isprobati. Izmjeriti koliko kilometara prosječno prelazite sa jednim punim spremnikom. Kada izmjeriti prosjek sa dva- tri spremnika, počastite svoj automobil jednim spremnikom kvalitetnog visokooktanskog benzina od 98 ili 100 oktana. Vozite normalno i izmjerite koliko ste kilometara više napravili na taj način. Iznenadit ćete se kada vidite da razlika u cijeni od nekoliko lipa po litri može u konačnici značiti 60-70 kilometara više iz jednog spremnika čime ste zapravo ostvarili bitno veću uštedu uz „nuspojavu“ bitno boljih performansi koje dolaze sa više oktana.

Ovih par savjeta sigurno će vam pomoći da postanete štedljiviji vozač. Malo discipline i osluškivanja motora te pravilna njega istoga uštedjet će vam poprilične iznose koje sigurno možete potrošiti i na važnije stvari, bez obzira da li to radite zbog štednje ili zbog sveprisutnog trenda sniženja emisija CO2. Ugodna vam vožnja.  

You have no rights to post comments

Autosport.hr